Печат хрисовуље Константина XI Драгаша
Палеолога из
1451. године (лево аверс, десно реверс)
|
Najvrjednija bizantska isprava u Državnom arhivu u Dubrovniku je krizobula Konstantina XI Paleologa Dragaša (1449-1453) iz 1451. godine. Na aversu zlatne bule (promjer 3,5 cm i težina 5 g) prikazan je car u stojećem stavu sa stemmom (krunom prekrivenom dragim kamenjem i s visećim ukrasima) i u ceremonijalnoj odjeći omoforionu (duga stola) i sakkosu (tunika s kratkim rukavima), ukrašenom dvostrukim nizom vezenih kvadrata. U desnoj ruci nosi križ, a u lijevoj ruci akakiu (vrećica izgledom slična rotulusu od svile i ispunjena zemljom). S jedne i druge strane teče natpis: ΚΩΝСΤΑΝΤΙΝΟС ΕΝ ΧΩ ΑΥΤΟΚΡΑΤΩΡ Ο ΠΑΛΑΙΟΛΟΓΟС. Na reversu je iskucan Krist s križnom aureolom, ispred niskog trona u obliku klupe; u lijevoj ruci drži Evanđelje, ukrašeno kamenjem, a desnom rukom poučava. S obiju strana aureole nalaze se skraćenice I(HOY)C X(PICTO)C, a u polju lijevo nalazi se utisnuto slovo Ф. Dubrovačka krizobula/zlatna bula nastala je u carskoj radionici, a najbliža joj je paralela krizobula bizantskoga cara Ivana VIII Paleologa (1425.-1448.), koja se čuva u Tajnom vatikanskom arhivu, i ima isti znak Ф na reversu.